4 veoma različita božićna običaja – podijelite s nama i svoj vlastiti

Božićno vrijeme je puno posebnih običaja. Ovdje možete saznati nešto više o četiri različita običaja i upoznati svoje kolege s vlastitim običajima.

Širom svih JYSKovih država ljudi se pripremaju za najposebnije vrijeme u godini – Božić. Premda će ove godine zbog koronavirusa mnogi ljudi širom svijeta proslaviti Božić ponešto drugačije nego inače.

Mi bismo ipak željeli podijeliti s vama pet veoma različitih božićnih običaja iz različitih dijelova Europe. Koji običaj iz vaše države je vama najdraži?

#1: Dan. sv. Ignacija i kostimi u Rumuniji

Tokom božićnih praznika u Rumuniji poseban dan predstavlja Dan sv. Ignacija koji se obilježava 20. decembra. Tog dana mnogi Rumuni, pogotovo na selima, kolju svinje u skladu sa starom tradicijom. Meso se koristi za pripremu različitih božićnih jela, naprimjer tipične rumunske sarme koja se pravi od svinjskog mesa i riže umotane u listove kupusa i poslužene s palentom.

• Kliknite ovdje da pogledate slike tog rumunskog običaja.

Na Badnjak mnoga djeca i odrasli hodaju po svom susjedstvu, pjevaju božićne pjesme i nose tradicionalne kostime životinja. Zvona, bičevi i bubnjevi stvaraju buku i tako pomažu da se otjeraju zli duhovi.

• Kliknite ovdje da pogledate slike tog rumunskog običaja.

#2: Božićna sauna i Djed Mraz u Finskoj

Znate li gdje živi Djed Mraz? E pa, Finci definitivno znaju. Prema njihovom mišljenju, on živi na Korvatunturiju, planini u Laponiji u Finskoj. Dom Joulupukkija, kako se Djed Mraz naziva na finskom jeziku, nalazi se na sjeveru Finske, u blizini granice s Rusijom, gdje žive brojni sobovi i gdje je krajolik uglavnom prekriven snijegom. Neki Finci čak tvrde da Djed Mraz u svom domu u Laponiji može čuti ama baš sve.

• Kliknite ovdje da vidite slike Djeda Mraza i njegovog sela u Finskoj.

Drugi vrlo čest običaj u Finskoj je Joulusauna, kako Finci nazivaju božićnu saunu. Finska sauna je poznata širom svijeta. Za vrijeme božićnih praznika Finci također ne propuštaju svoj ritual čišćenja i opuštanja. U popodnevnim satima 24. decembra mnogi Finci idu u saune sa svojim porodicama. I ne samo to, mnogi Finci smatraju da svaka sauna ima svog vlastitog vilenjaka za kojeg porodica mora donijeti poslastice.

• Kliknite ovdje da steknete dojam kako izgledaju božićne saune u Finskoj.

#3: 12 jela za Božić u Poljskoj

U Poljskoj se glavne proslave odvijaju 24. decembra. Međutim, stvarno slavlje ne počinje prije nego što je moguće vidjeti prvu zvijezdu na noćnom nebu. Stoga mnoga poljska djeca sjede na prozorskim daskama i čekaju da se pojavi prva zvijezda na tamnom nebu kako bi božićno slavlje moglo napokon početi.

Međutim, prije nego što sjednu da jedu, svaka osoba koja učestvuje u slavlju dobija Oplatek, vafl koji dijeli sa svima ostalima. Taj običaj se povezuje s Isusovim lomljenjem hljeba na Posljednjoj večeri.

Tradicionalna večera na poljskom božićnom stolu zapravo se sastoji od 12 različitih jela. Broj 12 se odnosi na 12 mjeseci u godini i na broj apostola. Neki ljudi kažu da treba probati svako od tih jela kako bi te sreća pratila sljedećih 12 mjeseci. Meso se ne služi na Badnjak u Poljskoj.

• Kliknite ovdje da pogledate slike tradicionalnih poljskih božićnih jela.

#4: U Španiji poklone donose kraljevi

Djed Mraz donosi poklone za Božić, zar ne? E pa, ne i u Španiji, barem ne sve poklone. Za Špance Božić počinje 24. decembra i zapravo traje do 6. januara.

Jedan od najvažnijih dana božićne proslave predstavlja 6. januar, Fiesta de los tres Reyes Magos, što na bosanskom jeziku znači Festival tri magična kralja. Na taj dan Španci slave kraljeve koji su donijeli poklone bebi Isusu. Neka djeca će već dobiti neke poklone na Badnjak, ali većinu neće otvoriti do 6. januara. Umjesto da pišu Djeda Mrazu, mnoga djeca u Španiji šalju svoja pisma Kraljevima. Mnoge porodice također ostavljaju konjak i orahe za kraljeve te kantu punu vode za njihove kamile.

Kliknite ovdje da steknete dojam o 6. januaru u Španiji.